Ndriwo

No tandra zumange ba Danö Niha na lataba nono mbawi
(Gunungsitoli, 4 Jul 2008. Arsip pribadi)


Ndriwo ma diwo ba li yöu no fehede ni'oguna'ö niha ba Danö Niha ba nagole si tobali faosatö gö na manga ira.

Eluaha wehede ndriwo

Me föna so tölu faosatö gö ba Danö Niha: gowi, ndriwo ba bulu-geu. Ba hiza i'otarai me tebörögö wananö fakhe ba ginötö wamareta presiden Soeharto itugu laröi wemanga gowi niha irege hatö fakhe mboto gö ni'ara. Börö da'ö faosatö gö no tobali: fakhe, ndriwo ba bulu-geu.

Ndriwo no fefu gö moroi ba nagole. Eluahania ndriwo andrö tola nagole manu, mbebe, mbawi, zökha, gi'a ba tanö bö'önia. Ba hiza lö asese manga mbebe, zökha, gi'a ba tanö bö'önia niha ba Danö Niha me föna. Börö da'ö na laŵaö ndriwo si lö tola lö'ö ba dödöra nagole manu ba nagole mbawi.

Ma'ökhö no oya gö tanö bö'ö si tobali ndriwo si tola la'öli ba zogale. Töra-töra niha si toröi ba zahatö ba ngai nasi ma zui sahatö ba fasa segebua si mane ba Gunungsitoli, Teluk Dalam ba ba mbanua tanö bö'ö. Heŵa'ae si manö, ato na sa niha ba Danö Niha samakhai ndriwo faoma nagole mbawi ba nagole manu na laŵaö, "He sibaya, hadia so ndriwoda khöu?".

Guna wemanga nagole ba mboto

Moguna sibai ba mboto wemanga nagole, börö me tesöndra oya nifotöi protein, vitamin ba mineral bakha ba nagole. Duma-dumania moguna khö mboto nifotöi zat besi,[1] sambua mineral si so ba nagole. Zat besi andre hulö moto sanörö-nöröi fefu ndroto-ndroto mbotoda ba wolohe nifotöi oksigen soguna sibai ba ndro. Börö da'ö niha so'amböta zat besi tola göna ia fökhö nifotöi anaemia:[2] oi manö lö döla-döla, adogo-dogo hanu-hanu, mamözi-mözi dödö ba tobali afusi-fusi guli.

Töra-töra ba ginötö me mangebua ndraono si mane ba ndröfia zikola SMP irugi SMA ma zui ba ginötö irugi mbaŵa ndra alawe (mangahori ndro) moguna sibai zat besi. Na lö lala wamönösi ya'ia faoma nagole ma zui fangali nagole si mane nitutunö sitou, moguna la'a onönöa zat besi nifotöi suplemen ba li Indonesia si tola la'öli ba fasa ma zui ba apoti.

Ba hiza moguna tetöngöni wa ena'ö tola tahalö suplemen si lö tola lö'ö tafahuhuosi khö doto, börö no ide'ide sibai zu'a-su'ania (8,7mg ero ma'ökhö na iramatua ma 8,7mg-14.8mg na ira alawe). Na töra wanga'ida suplemen zat besi, eluahania töra dosi (kelebihan dosis ba li Indonesia) ba tola so wökhö tanöbö'ö simane lö möi baero nösi dalu (sembelit ba li Indonesia), mofökhö, umuta ba fökhö dalu ma na'i fa'amate töra-töra ba ndraono.

Zu'a-su'a wemanga nagole

Ba hiza fanofuda, ha wa'oya moguna mu'a nagole ena'ö obönö zat besi bakha ba mbotoda? Na molo'ö su'a-su'a nisura ba da'e[3] ba moguna manga 50g nagole manu ba 70g nagole mbawi ero ma'ökhö. Eluahania na sakali samigu mu'a 250g - 500g nagole no tola obönö zoguna ba mboto.

Töra moroi ba da'ö lö sala, ba hiza itugu töra wemanga nagole itugu alio göi we'aso wökhö si mane nifotöi kanker, ya'ia da'ö na so nagole sanöi-nöi manö irege ebua bakha ba mbotoda (tumor ganas).

Fangali nagole

Tenga ha ba nagole tesöndra zat besi andrö. So göi zat besi bakha ba gö si mane nandröta, toru, höwa, ngawalö harita ba ngawalö mbulu-geu.[4] Eluahania na so wamalali-lali ngawalö gö, itaria nagole ba itaria fangali nagole andre ba tola so wa'abönö zat besi soguna ba mboto irege lö göna fökhö anemia ma zui kanker niŵa'ö moroi yaŵa no mege.

Gohe-gohe

1. bbcgoodfood.com, Spotlight on... high-iron
3. bbcgoodfood.com, How much meat is safe to eat
4. bbcgoodfood.com, Spotlight on... high-iron

Note:
This article first appeared on Wikipedia Nias which wa still in incubator stage. However I stopped writing there because of aggressive behaviour of one of its editors, who forced the article to be written in an other more known Nias dialect.

Postingan populer dari blog ini

Kawofo

La'a-la'a gowi (cerpen)

Sihönöfao ba Gaza