Postingan

Menampilkan postingan dari Juli, 2020

Balö huhuo ba we'amöi tome

Gambar
Lö fino lö afo. So wino, so nafoda. Dinesh Valke from Thane, India / CC BY-SA Databua’ö ho’ae, tafalalini, Databua’ö ho’ae, tafagilo, Ya’ita tome wotalinga mbatö, Ya'ita tome wotalu zalo. Datafazawili hörö zombö, Datafasalio hirohiro. Datafaedo gayagaya waha, Datafaedo mbisi sesolo; Yomo ba nomo zalaŵa helanö, Yomo ba nomo Duha terongo. Owua khöda dödö, ma'igi'igi, Owua khöda dödö, omuso, Me no tatema mbua lahina, Me no tatema mbua nafo; Mbuala danga masimasi, Mbuala danga idoro Khö ninada Tuho barasi, Khö ninada Tuho nomo. Ho ifidi isakai lahina, Ho ifidi, isakai nafo, Barö zangehowu öri, Barö helatö sinundro, Wa ikholi wino, ifosöri, Wa ikhoi dawuo, ifobeto; Ho ilau gurakhi ba zi föfö, No ilau gafoa, hunö wino; Hulö nilömbu ahe gelagela, Hulö nilömbu ahe ngaroto. Ba he wöi, me no langanga mbua lahina, Ba he wöi, me no langanga mbua nafo, Andrö wa sara waŵa lö damanga, Andro döfi fasui lö olofo. A'oi esolo ndraono side'ide, A'oi esolo ndraono safuo, A'oi a

Sihönöfao ba Gaza

Gambar
Fatele Alain Secretan (a.k.a. ASITRAC) / CC BY-SA Me föna  so zalaŵa  so töi  Sihönöfao  si raya ba Hilizihönö . So khönia fulu nono matua. Samuza ma'ökhö maoso Zihönöfao, möi ia tobali tome khö mbalugu Gaza ba Hiliganöwö. I'ohe fao khönia nononia si dafulu awö ndra niha mbanuania, mato daotu ira fefu. Ba imane balugu Gaza: "Salaŵa sebua domeda andrö ba ato göi nawönia fao. Börö da'ö ni'ebua'ö ndriwora, nifosumange ira!"  Ba ifafahö lima nga'eu mbawi so zi fulu alisi ba so göi zi fa sazilo. Ihalö wiga segebua ba figa tanö bö'ö ba ifönui faoma zimbi ba fakhe. A'oi afönu wiga, tenga ha ma'ima'ifu. Ba labörötaigö wemanga. Me luo da'ö so göi huku ba ndraono niha, wa lafuli ösa mbalö gö ba mube'e si bakha ba zowatö. Ba imane balugu Sihönöfao: "Alimagö na takhete göda andre khöra. Data'a ndrohu-ndrohu ni'ada ba si tebai ta'a talöwösi, ta'ohe ba nomoda, öda ba ö zoroiyomoda." Ba latema lakhete ma'

Kawofo

Gambar
Gaga sotöi Corvus caurinus Photo: Gordon Leggett  /  Wikimedia Commons So samösa niha sotöi Kawofo. Samuza ma'ökhö möi ia malu, heŵa'ae moteu-teu. Ba hiza lö ahulu-hulu ia me lö si falukha khönia zökha. Börö da'ö ilau mangawuli ba nomo lö ösi-ösi danga. Ba dalu lala i'ila samösa ndra alawe sobogö-bogö gönia talö ba dete galitö. Ba ihatö'ö ia Gawofo, me omasi ia moleu ya'ia ba galitö ba wangokoli'ö barunia. Ba me arakhagö irugi zinga galitö, muhede gaga yaŵa ba hogu geu, imane: "A! a!" Itema linia Kawofo: "Hadia ni'agu na lö same'e khögu?" Ba muhede zui gaga imane: "A! a!" Ba imane linia ira alawe andrö: "Hadia ube'e na lö sangandrö khögu?" Ba si manö, omasi mena Gawofo wemanga talö, ba hiza lö ibe'e khönia ira alawe andrö. Ba simanö göi ndra alawe andrö, edöna ibe'e sa dalö andrö mena'ö, ba hiza lö ni'andrö Gawofo. Gohe-gohe Musura mangawuli moroi ba nitutunö H. Sundermann bakha ba zinurania

Tungö

Gambar
Simane zikhala virus Covid-19 na lafaigi faoma sörömi fangebua ( mikroskop ) HFCM Communicatie / CC BY-SA Tungö no töi gurifö si no fondrege wa'ide'ide, irege lö oroma ba hörö. Fondrege wa'ide'ide irege abölö atulö takaoni ia aurifö (sauri) moroi ba urifö. Na tafaedogö wa'anau' dungö ba gutu si so yaŵa ba mbu niha duma-dumania (fa'anau gutu ambö töra 2 milimete), ba ero sambua gutu tola fa'oli 2 juta coronavirus! Ena'ö tola oroma dungö moguna nifotöi mikroskop. Na sörömi hörö ni'oguna'ö ba wombaso ha tola mangebua'ö hurufo side'ide, itola i'ebua'ö dungö side'ide mikroskop irege oroma ia khöda. Faigi gambara coronavirus ba gambölö zura andre. Ngawalö dungö So öfa ngawua ngawalö dungö simane nitutunö KidsHealth : * bakteria : no afönu mbotoda faoma tungö andre. So ira ba guli, ba gahe, bakha ba mbawada, ba ba nösi daluda. So bakteria si sökhi ba so göi bakteria si lö sökhi. Duma-dumania latolo niha bakteria si sökhi ba